Uprkos činjenici da je svih 28 zemalja članica Evropske Unije ratifikovalo sporazum UNCRC, milioni dece širom Evrope i dalje ispaštaju zbog nasilja. U ovom izveštaju FRA (Agencija Evropske Unije za fundamentalna prava) iznosi podatak da su deca sa posebnim potrebama naročito izložena zloupotrebi prava. U okviru Evropske Unije, UNCRC i CRDP (Konvencija o pravima osoba sa posebnim potrebama) imaju važnu funkciju u razvoju sistema dečje zaštite. Ipak, jedan od glavnih zaključaka ovog izveštaja jeste da deca sa posebnim potrebama suviše često “zapadaju u rupe” sistema dečje zaštite i službi za pomoć licima sa posebnim potrebama (str. 8). Stoga je neophodno uvesti jedinstveniji pristup rešavanju problema kršenja ljudskih prava i zlostavljanja dece sa posebnim potrebama.

Istraživanja pokazuju da su deca sa posebnim potrebama u proseku 3,6 puta podložnija fizičkom nasilju i 2,9 puta seksualnom zlostavljanju od ostale dece. Međutim, sama priroda i težina njihovih oštećenja ili poremećaja utiče na verovatnoću da budu zlostavljani. Na primer, deca sa intelektualnim/psihosocijalnim poremećajima su 4,6 puta podložnija seksualnom zlostavljanju i iskorišćavanju od zdrave dece. Za to postoji više razloga. Na primer, deca sa smetnjama u intelektualnom razvoju verovatno su manje u stanju da razlikuju prikladno od nepoželjnog ponašanja. Napadači nekada identifikuju decu sa kognitivnim i komunikacijskim ograničenjima kao “lake mete” jer je takvoj deci mnogo teže da prijave zlostavljanje. Štaviše, deca sa posebnim potrebama se i dalje smatraju “manje pouzdanim” svedocima, što dodatno otežava krivično gonjenje počinilaca. Podaci dobijeni iz centara za žrtve silovanja širom Evrope ukazuju na to da su osobe sa posebnim potrebama koje im se obrate u najvećem broju slučajeva “više puta bile žrtve seksualnog zlostavljanja” od osoba normalnog psihofizičkog razvoja koje dođu u ove centre (str.64).

Pored fizičkog, seksualnog i psihološkog zlostavljanja, deca sa posebnim potrebama su izloženija specifičnim vidovima nasilja u vezi sa njihovim posebnim potrebama. U njih obično spadaju: diskriminacija, segregacija, nepotrebno vezivanje, seksualno uznemiravanje za vreme svakodnevnog održavanja higijene, nasilje u toku pregleda ili terapije, nasilje predstavljeno kao terapija (kao npr. elektrokonvulzivna terapija) i preterano davanje lekova. Deca koja žive u alternativnim vidovima zbrinjavanja automatski imaju veće šanse da budu zlostavljana. Deca sa posebnim potrebama smeštena u ustanove za nezbrinutu decu i dalje predstavljaju osetljiviju grupu suočenu sa problemima nedostatka transparentnosti i nepristrasnog nadgledanja, praćenja i poštovanja zakonskih regulativa. Podaci dobijeni za desetogodišnji period pokazuju da je 238 dece sa posebnim potrebama umrlo u bugarskim ustanovama za nezbrinutu decu. To u proseku iznosi 24 smrtnih slučajeva godišnje, a bugarski Helsinški komitet smatra da je ¾ njih moglo biti predupređeno. Čak je otkriveno da je u 31 slučaju smrt nastupila kao posledica izgladnjivanja.

Pored konstatovanja da su deca smeštena u ustanove izloženija nasilju, u ovom izveštaju se takođe navodi da roditelji i drugi staratelji dece sa posebnim potrebama ne dobijaju dovoljno podrške u okviru Evropske Unije. To naročito predstavlja problem u seoskim sredinama gde je dostupnost službi veoma ograničena. Stoga FRA preporučuje organizovanje posebnih programa privremene brige koji bi omogućili redovnim službama da “predahnu” i sprečili zapostavljanje (str. 12). Iscrpljenost i stres se u ovom izveštaju često navode kao glavni razlozi zlostavljanja dece sa posebnim potrebama. Takođe treba posvetiti pažnju nekim društvenim stavovima u vezi sa osobama sa invaliditetom. Mnoge roditelje/porodice i dalje proganja osećaj sramote u vezi sa postojanjem invaliditeta kod njihovog deteta. Iz tog razloga se mnoge porodice nerado odlučuju da zatraže pomoć.

Najveći deo društva u velikoj meri marginalizuje i stigmatizuje decu sa posebnim potrebama. Ta deca će i dalje imati veće šanse da postanu žrtve nasilja, sve dok prepreke na koje nailaze u pokušajima ostvarivanja svojih prava ne budu uklonjene. U ovom izveštaju se zaključuje da zemlje članice EU moraju više da učine da bi javnost bila bolje upoznata sa problemima osoba sa invaliditetom i naročito sa osetljivošću dece sa posebnim potrebama. Segregacija od ostatka društva nanosi ozbiljnu štetu i u nekim slučajevima predstavlja kršenje prava, i osećaj izolovanosti može da doprinese da deca sa posebnim potrebama budu još više izložena zlostavljanju. U želji da postanu “prihvaćena”, neka deca tragaju za zajedništvom na internetu. Tek sada počinjemo da sagledavamo rizike i opasnosti od izloženosti sajber-uznemiravanju i seksualnom namamljivanju dece sa posebnim potrebama preko interneta.

 

Pripremila Kejti Žavano za Centar za zaštitu dece u Jugoistočnoj Evropi, avgust 2016.

Izvor: Violence against with disabilities: legislation, policies and programmes in the EU (2015) Agencija Evropske Unije za fundamentalna prava

Childhub

Može Vam se svidjeti

yes
0
561
U ovom izveštaju Evropskog Parlamenta, koji govori o zastupljenosti raznih vrsta nasilja nad decom u celoj Evropi, negira se uobičajena pretpostavka da nasilje predstavlja veći problem u zemljama u razvoju. Evropski Parlament zapravo na osnovu…
yes
0
146
Uključivanje dece u sve aspekte modernog društva od izuzetne je važnosti za njihov dobar razvoj. Naročito je važno da deca iz osetljivih grupa koja su već marginalizovana u društvu imaju više prilika da budu uključena u društvo i da se njihov glas…
0
1260
Priručnik je nastao u okviru projekta „RODITELJI ZA RODITELJE – roditelji djece s posebnim potrebama, podrška drugim roditeljima djece s posebnim potrebama“ financiranog od strane Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti,…
0
80
Širom sveta milijarda dece pati od nasilja, eksploatacije i zlostavljanja. Ali ne mora biti tako. Kampanja Zajedno do #ENDviolence ima za cilj da katalizuje političke i finansijske obaveze potrebne da se zauvek okonča nasilje nad decom. Jer za…
0
6
SKILD centar (obrazovna inicijativa u Libanu) kreirao je onlajn materijal za učenje, za decu sa posebnim obrazovnim potrebama. Podržava decu, roditelje i nastavnike koji se bore da pristupe obrazovanju i nudi posebnu pomoć tokom izolacije. Počeli…
0
128
O vebinaru: Tokom webinara ćete čuti više o oblicima zanemarivanja, nasilja, zlostavljanja i zloupotrebe dece putem interneta i koji su najzastupljeniji oblici nasilja kod nas, i koje su to posledice po dete i porodicu, na koji način se suočavamo sa…
yes
0
144
Terre des hommes Moldavija je 4. jula organizovala sastanak na temu seksualnog nasilja, uz učešće resursnih osoba, predstavnika nevladinih organizacija za zaštitu dece i žrtava nasilja, lokalnih vlasti i medija. Događaj je organizovan u okviru…
yes
0
32643
Što više saznajemo o nasilju nad decom, sve je jasnije da rešavanje tog problema predstavlja moralni imperativ. Izloženost nasilju, bilo kratkoročna ili dugoročna, ostavlja isključivo negativne posledice po fizičko i mentalno zdravlje. Podaci takođe…
0
54
O vebinaru: U ponedeljak, 25. aprila 28 ljudi okupilo se u Midlsbrou u Art centru MIMA na četvorodnevnom kursu sa temom poboljšanja participativnih praksi za one koji rade sa mladim ljudima koji su doživeli seksualno nasilje. Želimo da Vas pozovemo…
0
121
Međunarodni dan ljudskih prava obeležava se od 1950. godine širom sveta 10. decembra. Tog dana 1948. godine, Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, koja je prvi sveobuhvatni akt i instrument…
yes
0
357
„Želimo nova lica i nove pristupe vezano za nasilje u školi." - ovo je potreba koja se javila kod dece u Srbiji, koja su učestvovala u regionalnom istraživanju o nasilju nad decom a u okviru projekta Child Hub, tokom 2020. godine REVIS projekat se…
0
153
Istraživanje su za UNICEF sproveli Institut za psihologiju i Institut za mentalno zdravlje. Stavovi prema nasilnim metodama disciplinovanja i korišćenju ovih metoda ispitani su na nacionalnom reprezentativnom uzorku roditelja dece uzrasta od nula do…
0
65
U emisiji Hrvatskog radija “Poligraf” urednice Jasmine Popović emitiranoj 2. veljače 2018. godine raspravljalo se o aktualnoj temi nasilja nad i među djecom. Uz prof. dr. sc. Gordane Buljan Flander gosti u studiju su bili prof. dr. sc. Dejana…
0
87
Povodom nasilja nad maloletnom devojkom (koja je dete po zakonima Republike Srbije i Konvenciji o pravima deteta Ujedinjenih nacija) u rijaliti programu na nacionalnoj televiziji Pink, Mreža organizacija za decu Srbije i Prijatelji dece Srbije…