Prema istraživanju sprovedenom 2016. godine, skoro jedan od tri učenika u Norveškoj, starosti 18-19 godina, rekao je da je doživeo neku vrstu fizičkog ili seksualnog uznemiravana u nekom trenutku u prošlosti. U 75% slučajeva počinitelj je bila osoba poznata žrtvi. Uprkos seksualnom nasilju i seksualnom zlostavljanju koji su široko prisutni u norveškom društvu, ova tema ostaje izostavljena iz razgovora u učionici. Budući da učenici svakodnevno provode nekoliko sati u školi, nastavnici su u mogućnosti da primete znake zlostavljanja, ali i da edukuju decu o seksualnom zlostavljanju odnosno o mogućim kanalima za prijavljivanje i traženje pomoći.
Prema Goldschmidt-Gjerløv, autorki novih istraživanja na ovu temu, nastavnici imaju etičku odgovornost, ali i pravnu, jer bi trebali predavati u skladu s UN-ovom Konvencijom o pravima deteta. Međutim, situacija u praksi izgleda vrlo različito. Goldschmidt-Gjerløv je intervjuisala 64 nastavnika u 2018. godini, od kojih su mnogi rekli da se uopšte ne bave temom seksualnog zlostavljanja ili se bave u veoma ograničenoj meri. Prema Goldschmidt-Gjerløv, postoji mnogo razloga za to: u kurikulumu se spominje zlostavljanje, a ne izričito seksualno zlostavljanje. Udžbenik koji se najčešće koristi ima samo pola stranice na ovu temu, od ukupno 300 stranica. Pored toga, nastavnici se ne osećaju prijatno da pokreću takve lične, osetljive i emocionalne teme, strahujući da bi mogli da traumatiziraju učenika ili da izlože žrtvu stigmatizaciji. Konačno, seksualno zlostavljanje je i dalje tabu tema, pa žrtva često odluči da ne prekrši tabu i drži sve u tajnosti.
Deo rešenja je preventivno učenje, potkrepljeno dokazima iz dve međunarodne studije koje pokazuju njegovu efikasnost: „Kada deca budu obaveštena o tome šta je seksualno zlostavljanje, koji su odnosi karakteristični između zlostavljača i žrtve i šta mogu da urade da razbiju ovakav obrazac, ona su u stanju da se zaštite od zlostavljača i zlostavljanja. Verujem da je za nastavnike važna lekcija koja o tome govori u učionici, omogućava deci veću zaštitu “, rekla je Goldschmidt-Gjerløv. Pored toga, udžbenici treba da budu razvijeni tako da sadrže materijale za nastavnike o ovoj temi ali i obuku za nastavnike kako bi se osećali ugodno da razgovaraju sa razredom i znali kako da reaguju u različitim slučajevima. "Što više školskih administratora stavi seksualno nasilje na dnevni red i osigura da nastavnici postanu kompetentniji, sigurniji će se nastavnici osećati u obradi ove teme", smatra Goldschmidt-Gjerløv.