Istraživanje je otkrilo vezu između institucionalne deprivacije i manje veličine mozga u ranom zrelom dobu. Londonski tim ispitivao je grupu usvojenika iz ustanova u Rumuniji za vreme vladavine Čaušeskua, kada deca nisu imala igračke, hranu niti odgovorajuće međuljudske veze i odnose. Mnogu od ove dece su usvojile porodice iz Velike Britanije.
Studija engleske i rumunske usvojene dece prati razvoj neke od ove dece nakon usvajanja. Upoređuje njihov fizički i kognitivni razvoj sa usvojenicima koji nisu iskusili takozvanu deprivaciju iliti uskraćenost. Studija pokazuje da su se deca koja su provela manje vremena u takvim institucijama potpuno oporavila u svom razvoju, ali deca koja su duže vremena provodila u takvim ustanovama razvila su kognitivne probleme i poremećaje mentalnog zdravlja.
Istraživački tim tražio je odnos između razvoja mozga i porasta poremećaja mentalnog zdravlja. Koristeći MRI mozga onih koji su živeli u institucijama, studija pokazuje direktnu vezu između dužine deprivacije u detinjstvu i manje veličine mozga, koja je povezana sa simptomima ADHD-a i nižom inteligencijom. Ove promene u strukturi mozga i dalje su vidljive više od 20 godina nakon napuštanja institucije. Potrebno je naredno istraživanje da bi se pratile promene na mozgu kako bi profesionalci mogli da prepoznaju, leče i sprečavaju ova psihijatrijska stanja.