Direktni učesnici supervizije su supervizor i supervizanti, iako na određeni način u superviziji učestvuju i klijenti ili korisnici (svojom pričom koja predstavlja radni materijal za superviziju) i sve ustanove ili organizacije iz kojih dolaze supervizanti (svojim pisanim i nepisanim normama). Supervizor je posebno edukovan stručnjak, koji vodi supervizijski proces ili pruža superviziju. Supervizant je korisnik supervizije, onaj koji prima superviziju. Supervizija se najčešće izvodi u supervizijskim grupama.
Procesna supervizija se zasniva na dvije osnovne funkcije: razvojno-edukativna i podržavajuća. Istorijski posmatrano, nadzorna funkcija se isključuje iz profesionalne supervizije, jer predstavlja prepreku za realizaciju upravo podržavajuće i razvojne funkcije.
Za prevenciju profesionalnog sagorijevanja posebno je značajna podržavajuća funkcija supervizije(Ajduković i Cajvert, 2004), koja obuhvata sljedeće aktivnosti:
- Davanje podržavajućih povratnih informacija supervizantima;
- Emocionalna katarza;
- Upućivanje na načine smanjivanja profesionalnog stresa.
Specifični ciljevi (Kadushin and Harkness, 2002) podržavajuće funkcije supervizije su:
- Ublaži anksioznost;
- Smanji krivicu i/ili nezadovoljstvo;
- Poveća predvidivost i sigurnost;
- Potvrdi i ojača kapacitete profesionalca;
- Napuni potrošeno samopouzdanje;
- Njeguje i poboljša kapacitet ega za adaptaciju;
- Ojača klonulu vjeru;
- Ublaži psihološku bol;
- Povrati emocionalnu ravnotežu i oslonac;
- Osvježi.
U drugom dijelu serije, posebnu pažnju ćemo obratiti na učenje i razvoj u superviziji.