Intervju sa sudijom Raulom Alexandru Nestorom, Apelacioni sud Ploiesti, Rumunija. Intervju je sproveo Terre des hommes Rumunija.

 

Sa 4 godine iskustva u ispitivanju slučajeva s maloljetnicima na prvostepenom sudu i više od 5 godina iskustva na nivou žalbenog suda, sudija Raul Alexandru Nestor pristao je odgovoriti na nekoliko pitanja kojima mu se Fondacija Terre des hommes obratila a tiču se tema restorativne pravde u Rumuniji.

Terre des hommes provodi u Rumuniji projekt i-RESTORE („Bolja zaštita prava djece žrtava putem restorativne pravde“), s ciljem promocije upotrebe restorativne pravde u slučajevima koji uključuju djecu žrtve. Projekt će voditi Tdh Mađarska, a provodi se u partnerstvu s Europskim forumom za restorativnu pravdu, Restorativnom pravdom Nizozemske, Tdh Rumunjske i Tdh Grčke, a poboljšaće svijest i znanje među nacionalnim dionicima o restorativnoj pravdi prijateljskoj prema djeci i osnažiti djecu da se zalažu za bolje zaštita djece žrtava u Albaniji, Grčkoj i Rumuniji. i-RESTORE sufinanciran je iz programa pravde Evropske unije.

1. Koje je značenje restorativne pravde po vašem mišljenju?

U okviru trenutnog zakonodavnog okvira, smatram da restorativna pravda mora biti viđena kao mogućnost za rješavanje pitanja koja uključuju žrtvu, počinitelja, njihove društvene mreže, agente povezane sa pravdom i zajednicu u popravljanju štete prouzrokovane nezakonitim aktom. Aktivno uključivanje strana je bitan element procesa.

Restorativna pravda odnosi se na izgradnju odnosa, pomirenje i razvijanje sporazuma oko željenog ishoda između žrtava i počinitelja. Na polju pravde, restorativna praksa može se uspješno koristiti za smanjenje tereta krivičnopravnog sistema, rješavanje slučajeva bez preopterećenja pravosuđa i pružanje sistemu niza konstruktivnih sankcija. U osnovi, vjerujem da programi restorativne pravde uključuju programe posredovanja žrtve prijestupnika, konferencije u zajednici i porodičnim grupama, osuđivanje u krugu i restorativnu probaciju.

U okviru modela restorativne pravde, zločin se prije svega smatra sukobom između određenih osoba, koji šteti žrtvi i zajednici, s jedne strane, i, s druge strane, počinitelju. Naglasak se prebacuje sa dimenzije kršenja državnih zakona (specifičnih za model retributivne pravde), na humaniju dimenziju štete nanesene žrtvi.

2. U kojoj mjeri smatrate da pravni stručnjaci u Rumuniji znaju i koriste elemente ovog mehanizma u svom svakodnevnom radu? Jeste li sudjelovali u bilo kojem treningu na ovu temu?

Vjerujem da u ovom trenutku pravni stručnjaci znaju bitne elemente specifičnog mehanizma restorativne pravde, ali djelotvorna upotreba tih mehanizama izuzetno je rijetka u praksi. Prije svega, u svjetlu principa restorativne pravde, krivično posredovanje nije dozvoljeno za sva krivična djela, već za ona lakša ili ona u kojima bi javno objavljivanje krivičnog postupka moglo žrtvi podrazumijevati neugodnosti ili duševne patnje.

Slučajevi u koje je uključen posrednik kada je počinjeno krivično djelo izuzetno su rijetki. Upotreba medijatora doživljava se kao ustupak počinitelju, što često uključuje emocionalne i materijalne troškove za žrtve zločina.

 

3. Iz Vašeg iskustva, jeste li uspješno koristili restorativne prakse u rješavanju svojih slučajeva na sudu? Možete li dati primjer? Da li je bilo maloljetnika?

Prilikom svakog upućivanja sudu u vezi sa krivičnim djelom za koje zakon predviđa mogućnost mehanizma restorativne pravde, pokušavao sam ubijediti strane da ga iskoriste. Bilo je situacija u kojima sam imao podršku advokata žrtve. Pokušao sam nagovoriti strane da pribjegnu mehanizmu koji nije onaj koji bi nametnuo rješenje osude i građansku parnicu. U nekim sam slučajevima uspio uvjeriti stranke da budu malo fleksibilnije, ali ovo rješenje je uključivalo znatne napore advokata žrtve i optuženog.

Žalosno je što se takvi izrazi volje strana pojavljuju pred apelacionim sudom, dakle u posljednjem stepenu nadležnosti, kada stranke imaju na raspolaganju argumente sudije detaljno navedene u obrazloženju osuđujuće presude i neke optuženih (posebno onih koji su imali krivičnu evidenciju) tačno znaju da nemaju alternativu zatvorskoj kazni.

Primjeri restorativne prakse u koju su uključeni maloljetnici mnogo su brojniji, s obzirom na trenutnu socijalnu situaciju u kojoj mnogi roditelji rade u inostranstvu. Na primjer, u jednom slučaju zabilježeno je da su troje maloljetnika u više navrata pokušali ukrasti robu iz nekoliko automobila parkiranih iza stadiona, čak i tokom sportskog takmičenja. Otkriveni od strane organa reda, tokom kriminalističke istrage su uhapšeni, neki su čak imali i krivičnu evidenciju. Kao rezultat napora pravnika, zaključen je sporazum o posredovanju i neki od vlasnika oštećenih automobila složili su se da se pomire, nakon što je šteta sanirana.

Polje u kojem najčešće koristim mehanizme restorativne pravde je zločin napuštanja porodice. Mnogo je slučajeva u kojima se tvrdi neisplata mirovine za izdržavanje u lošoj namjeri uzastopno duže od tri mjeseca. Često je jedina zakonska mogućnost za rješavanje krivičnog sukoba pred sudom izdavanje osuđujuće presude. U ovim okolnostima zakon više ne dopušta bilo kakvu alternativnu mogućnost pritvora. Vijeću je ostavljeno da uloži značajne napore kako bi uvjerilo povjerioca (najčešće dijete optužene osobe) da, ako optuženi završi u zatvoru, sigurno neće biti dobrovoljnog plaćanja odgovarajućeg iznosa. U mnogim slučajevima, iako bi se interesi maloljetnika trebali uzeti u obzir isključivo, zakonski zastupnik (najčešće majka maloljetnika) ne želi se pridružiti naporima suda da pokuša optuženog izvesti pred sud i isprobati pregovarački proces s pozitivnim učincima za sve strane - maloljetnik bi barem dijelom ili u tranšama dobio pripadajući iznos, a optužena osoba ostala bi slobodna za rad.

Iako novi zakon o krivičnom postupku regulira obaveznu prirodu pravne pomoći za maloljetnu žrtvu, takva normativna odredba ne čini se dovoljnom, jer je maloljetnoj žrtvi potrebno mnogo složenije savjetovanje da bi i dalje imala razumijevanja za posljedice osude oca za neisplatu dodatka. Mislim da pravniku, bez obzira na to koliko je kvalifikovan, nije dostupno objasniti maloljetniku da li je u njegovom / njenom interesu zadržati žalbu protiv roditelja ili pokušati pregovarati s tim roditeljem.

 

4. Po vašem mišljenju, koje su koristi od primjene restorativne prakse u pravosudnom sistemu (za sve uključene strane)?

Smatram da su prednosti krivičnog posredovanja u odnosu na klasični krivični postupak višestruke i za žrtvu i za počinioca krivičnog djela. Krivično posredovanje ili restorativna pravda mogu pomoći u sprečavanju recidiva upravo u smislu ponovnog uspostavljanja veze između žrtve i počinioca. Razumijevanje posljedica vlastitog ponašanja, pretpostavljajući ih, žaljenje, spremnost da se popravi nanesena šteta i šansa za učinkovito sudjelovanje u ispravljanju situacije ključni su elementi oporavka i socijalne reintegracije kriminalca. Drugi važan element u istom smjeru je izbjegavanje zatvora i njegovi prepoznati negativni efekti kriminalne kontaminacije. Žrtvi se daje prilika da aktivno učestvuje u rješavanju sukoba koji joj je direktno naštetio, da stekne moralno, pa i materijalno zadovoljstvo, da se izliječi opraštanjem. Studije o efikasnosti restorativne pravde otkrivaju činjenicu da ona funkcionira i za počinioca i za žrtvu, iako se čini da žrtve više uživaju u pozitivnim efektima restorativne pravde nego počinitelji.

Što se tiče ciljeva restorativne pravde, smatram potrebnim navesti sljedeće: pružanje odgovora na materijalne, finansijske, emocionalne i socijalne potrebe žrtava i onih koji su im bliski, pogođeni krivičnim djelom; pružanje mogućnosti prestupnicima da aktivno preuzmu odgovornost za svoje postupke; sprečavanje recidiva reintegracijom kriminalaca u društvo; stvaranje aktivne zajednice u prevenciji kriminala, koja podržava rehabilitaciju prestupnika i žrtava; izbjegavanje opterećenja sudova predmetima, izbjegavanje troškova i kašnjenja u rješavanju krivičnog slučaja.

5. Kakav je stav stranaka, posebno djece, prema ovom konceptu i koliko su otvorene za sudjelovanje u restorativnim procesima i praksama?

Generalno, nedostatak informacija o osnovnim pojmovima i prednostima mehanizama restorativne pravde stvorio je duboko oklijevanje stranaka, posebno u ranim fazama rada pravosudnih tijela. Žrtva ili njen pravni zastupnik prvo odlazi u najbližu policijsku stanicu i želi samo uzvratni odgovor prisilne sile države. Nakon identifikacije počinioca i dovođenja na sud, advokat ili pravosudni policajac može strankama objasniti alternativnu mogućnost rješavanja spora. Od najveće je važnosti da takve informacije budu što detaljnije, dostupne strankama na dostupnom jeziku i da se daju rješenja kako će spor riješiti sudovi, s obzirom na vrijeme i troškove potrebni su bitni aspekti koje treba pokazati, određeni nametljivi postupci kojima mogu biti podložne obje strane. Odluka da se koristi ili ne model restorativne pravde mora se donijeti uz potpuno poznavanje činjenica, jer u suprotnom nedostatak takvog postupka može navesti stranke na neuko odbijanje.

Svjestan sam samo nekoliko evaluacijskih studija koje su provedene o efikasnosti i stavovima prema medijaciji žrtva-počinitelj. Generalno, zvanični podaci nedostaju. Dostupni istraživački elementi pokazali su relativno visok nivo zadovoljstva učesnika u pogledu postupka posredovanja. Većina učesnika izvijestila je da cijeni njihovo aktivno sudjelovanje u medijaciji. Oko 90% korisnika bilo je zadovoljno sporazumima o posredovanju. Studija iz 2010. godine pokazala je da su percepcija tužitelja i sudija o medijaciji, od kojih se zakonom zahtijevalo da informiraju stranke o medijaciji, uglavnom pozitivna, ali s ograničenim znanjem i informacijama, što ukazuje na veliku potrebu za adekvatnijim informacijama o ovim pitanjima, kako bi se povećati efikasnost i sprovođenje ove procedure.

 

6. Tdh Rumunija će do kraja godine organizirati sveobuhvatan kurs obuke kako bi se podigla svijest stručnjaka o restorativnoj pravdi u slučajevima koji uključuju djecu i mlade, sa posebnom pažnjom za djecu žrtve, pružiti profesionalcima alate za rad u djeci prilagođeniji način u pravosudnom sistemu i izgraditi kapacitete stručnjaka koji rade s djecom. Da li biste ohrabrili svoje kolege da učestvuju?

Svakako bih podstakao učešće kolega na ovom kursu. Pristup maloljetnicima na profesionalan način, bez obzira na kvalitet postupka koji stručnjaci imaju u postupku, jedan je od bitnih uvjeta za zakonitost i valjanost presude, bilo da se radi o odgojnoj mjeri, uspostavljanju zajedničkog starateljstva ili odobrenju usvajanje. Pronalaženje načina komunikacije što je moguće bliže, što iskrenije, izbjegavanje bilo kakvih manifestacija koje bi uticale na normalan razvoj maloljetnika, osnovni su elementi neophodni u profesionalnom osposobljavanju bilo kojeg suca za prekršaje koji komunicira s djecom i mladima u vježbanju njegove / njene dužnosti.

 

 

Ovaj sadržaj je relevantan za državu(e)

Childhub

Može Vam se svidjeti

0
92
Rumunija treba da primeni nacionalni informacioni sistem za usvajanje dece, saopštila je vlada 17. septembra. Projekat, koji košta oko 9,7 miliona evra, deo je rumunske Nacionalne strategije za digitalnu agendu 2020. Cilj mu je da pojednostavi…
yes
0
45
  Oko 30% migrantskog stanovništva koje je doseglo Evropu tokom prethodnih godina bila su djeca - mnoga od njih odvojena ili bez pratnje. To su djeca koja su pobjegla iz zemalja zbog rata ili vrlo teških životnih uslova za njih i njihove…
yes
0
47
Evropski forum za restorativnu pravdu (EFRJ) i Terre des hommes u Evropi (Tdh) žele da skrenu pažnju Evropske komisije (EK) na važnost restorativnog pristupa u svim pitanjima koja uključuju decu, a posebno pozivaju EK da razvije Strategiju EU o…
0
314
Andrea Čep, političarka UDMR-a, rekla je da je trenutno usvojeni zakon u Rumuniji pojednostavio postupak usvajanja. Obavezni kurs može se polagati i na mađarskom jeziku, a diploma će važiti pet godina, umesto dve. Uklonjena je odredba da člana…
no
0
223
Jezik je sredstvo komunikacije koji svakodnevno koristimo i njegov uticaj j e nenadmašen. Svjesno ili ne možemo upotrebom jezika možemo pogoršati do tada već loše situacije. Komunikacija može biti usmena ili pisana i sa njom definitivno pokazujemo…
no
0
1019
NSPCC Learning objavio je podcast koji raspravlja o intersekcionalnosti u praksi socijalnog rada. Intersekcionalnost se odnosi na to kako različiti oblici diskriminacije i nepravde, uključujući rasizam, seksizam i ageizam, djeluju i ukrštaju se…
0
2
Između 10. marta i 09. aprila 2020. godine, Fondacija Terre des hommes Rumunija, organizovala je 11 vebinara na teme koje se tiču romske nacionalnosti, anti-diskriminacije i školskog učinka, inkluzivne i interaktivne metode u obrazovnim kontekstima…
0
509
Ovo istraživanje se fokusira na potrebu korištenja i razvoja komunikacijskih vještina socijalnih radnika u radu s djecom i mladima. Komunikacijske vještine su važne i pomažu da se druge osobe osjećaju dobro u našem društvu i na taj način …
yes
0
26
Između 19. i 26. novembra, održano je 9. izdanje "Dana preuzimanja". Ovo je kampanja Fondacije Terre des hommes koja promoviše pravo dece na izbor. Pandemija nije sprečila razvoj ovog izdanja, koje je u potpunosti prilagođeno onlajn veryiji. S jedne…
0
10
„Vodič za unapređenje internih mehanizama organizacije za očuvanje bezbednosti dece“ je pripremio MODS uz podršku Ambasade Australije u ime da pomogne organizacijama koje rade direktno sa decom i/ili povremeno dolaze u kontakt sa decom, da budu i…
0
49
U nameri da pomognemo organizacijama koje rade direktno sa decom i/ili dolaze u kontakt povremeno sa decom, da budu i ostanu okruženje bezbedno za svako dete pripremili smo Vodič za unapređenje internih mehanizama organizacije za očuvanje…
0
296
Ovaj izveštaj pripremljen je nakon nezavisne procene efikasnosti i efektivnosti međusektorskih mehanizama saradnje u oblasti zaštite prava deteta koja je sprovedena u prvoj polovini 2020. godine na zahtev narodne advokatice za prava deteta Maje…
0
3735
Više od 5.000 mladih Rumuna, uzrasta do 18 godina, nestalo je u prošloj godini (od 30. aprila 2018. do 20. maja 2019. godine), prema podacima Uprave za kriminalističke istrage Generalnog policijskog inspektorata koje je predstavio Save the Children…
0
16
Prekomerna upotreba fizičke sile uklonjena je kao tehnika iz osnovne obuke službenika za pratnju, ali ostaje kao tehnika u odeljku "lična bezbednost", potvrdilo je Ministarstvo pravde. Mnoge organizacije su zatražile zabranu kontroverzne tehnike;…