U članku se govori o tome šta doktori mogu da urade da pomognu svojim pacijentima da izgrade otpornost dok se suočavaju sa nesrećnim posledicama pandemije COVID-19.
Dok je COVID-19 pogodio ljude u svim starosnim grupama, statistike pokazuju da je pandemija imala razoran efekat na tinejdžere, koji su iskusili veliki strah i neizvesnost u pogledu svoje budućnosti. Posete koje se odnose na psihosocijalna pitanja za decu i tinejdžere porasle su za 24% i 31%, dok je pokušaj samoubistva u leto 2020. povećan za 26% među devojčicama uzrasta od 12 do 17 godina u odnosu na 2019. godinu.
Tinejdžeri i društveni mediji
36% tinejdžera otkrilo je da su im društveni mediji pomogli da se izbore sa pandemijom
Za većinu tinejdžera, društveni mediji su bili glavni izvor informacija
53% devojčica je bilo izloženo najmanje jednom obliku stigmatizacije težine, što je izazvalo nezadovoljstvo prema sopstvenom telu
Pretrage na internetu za „maltretiranje u školi“ i „sajber maltretiranje“ su pale za 30% do 40% u proleće 2020.
Korišćenje pristupa zasnovanog na informisanosti o traumi
Tinejdžeri se suočavaju sa posledicama izolacije, zatvorenim školama, otkazanim događajima i odvajanjem od svojih vršnjaka. Deca i tinejdžeri su trpeli posledice nemogućnosti da se bave aktivnostima koje su ranije pomagale da se nose sa stresom, kao što su provođenje vremena na otvorenom, vežbanje ili upoznavanje sa prijateljima. Stručnjaci sugerišu da je COVID-19 izazvao simptome slične onima kod posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP). Stoga se lekarima savetuje da, u nezi, koriste pristup zasnovan na traumi – onaj koji razmatra i rešava uzroke traumatskog stresa.
Nastavlja se diskusija da li se pandemija COVID-19 klasifikuje kao traumatski događaj. Dokazano je da produženi strah i osećaj usamljenosti pojačavaju simptome PTSP-a, depresije i anksioznosti.
Izgradnja otpornosti
Roditelji i primarni staratelji mogu pomoći deci da razviju otpornost tako što će ih uveriti da su ona bezbedna, uspostaviti im zdravu rutinu i pomoći im da regulišu sopstvene emocije. Drugi korisni alati su kreativnost, humor i altruizam. Deca moraju da znaju da nisu sama.
Razumevanje otpornosti omogućava lekarima da tretiraju celokupni problem, a ne samo simptome. Lekari koji grade odnose poverenja sa pacijentima mogu lakše identifikovati zdrave puteve ka oporavku.
Tinejdžerima je i dalje potrebno puno ljubavi, uveravanja, strpljenja i pozitivnih primera.