Poslednjih meseci skoro 16.650 ljudi živi u grčkim migrantskim i izbegličkim kampovima, neki od njih su tražioci azila, nekima je odobren status izbeglice a nekima je odbijen zahtev za azil. Prema procedurama koja je primenjena u oktobru 2021. godine, novčanu pomoć s vremena na vreme pruža Vlada Grčke, a obezbeđivanju hrane imaju pristup samo oni koji nisu dobili konačnu odluku o azilu. Kao rezultat toga, skoro 40% migranata je gladno mesecima. Među ovim brojem ljudi, postoje ugrožena lica i maloletnici.
„Da li vaša deca idu u školu bez hrane? Video sam ženu kako moli za dve dodatne flaše vode za svoju decu. Rečeno joj je 'ne' jer je njen zahtev za azil odbijen." rekao je jedan čovek u kampu, iz Demokratske Republike Kongo.
Oktobra 2021. godine 33 humanitarne organizacije obratile su se otvorenim pismom Evropskoj komisiji i grčkim vlastima u kojem su istakle da skoro 60 odsto stanovnika kampova nema pristup dovoljnoj i odgovarajućoj hrani, što je situacija koja podseća na krizu gladi.
„Lokalne organizacije na terenu svedoče kako deca plaču jer danima nisu imala pristojan obrok“, rekao je direktor IRC-a u Grčkoj.
Nedostatak pruženih usluga počeo je u martu 2020. godine, kada je grčka vlada objavila da ljudi kojima je dodeljen status međunarodne i supsidijarne zaštite ne bi trebalo da imaju pristup materijalnim beneficijama i kao rezultat toga mnogi od njih su iseljeni iz stambenih objekata. Po istom zakonu, osobe sa negativnom odlukom o azilu takođe su isključene iz obezbeđivanja hrane. Mnoge humanitarne i izbegličke grupe izrazile su zabrinutost zbog integracije priznatih izbeglica, jer im je veoma teško da zarađuju za život i iznajmljuju smeštaj, a stopa beskućništva je u stalnom porastu.